klijent pita kako odgovaramo na kibernetski incident, kako to popunim

Plan za odgovor na incidente: proces, ne samo dokument

Pitanje o planu za odgovor na incidente odnosi se na kako organizacija reagira čim se otkrije incident sigurnosti: tko se upozorava, tko odlučuje o eskalaciji, kako se pokreće oporavak i kako se obavještavaju kupci ili nadzorni organi. Format često traži samo dokument — plan za odgovor na incidente ili opis procedure — ali većina kupaca implicitno provjerava je li plan ikad korišten ili testiran. Odgovor "da, postoji plan" bez vježbe ili stvarnog incidenta faktički je točan ali slab; navedite da postoji procedura i što možete o njoj dokazati, kao što su izvještaj o testu ili evaluacija nakon prethodnog incidenta.

Ako formalno testirani plan nedostaje, tada je "ne" s kratkim objašnjenjem bolje od popunjenog "da" bez dokaza. Neki kupci posebno pitaju o rokovnicima obavijesti prema njima kao kupcima — to je ugovorna obveza, ne automatski isti rok kao zakonska obveza obavijesti. Ne miješajte ta dva u odgovoru: što obećate svojem kupcu u SLA-u odvojeno je od onoga što se eventualno mora obavijestiti nadzornom органу. Ovo pitanje često je povezano s postupkom rukovanja incidentima sigurnosti, i s pitanjem je li oporavak i prebacivanje dobro uređeno putem sigurnosne kopije i hitne mjere — format to ponekad dijeli preko više pitanja koja u dosijeru pripadaju zajedno.

Osnova: članak 21 stavak 2 NIS2 i Prilog A

Rukovanje incidentima navedeno je kao odvojena mjera u članku 21 stavak 2 NIS2 direktive, pored analize rizika i kontinuiteta poslovanja — jedna je od deset mjera koje direktiva razlikuje. ISO/IEC 27001 to elaborira u kontrolama Priloga A, gdje upravljanje incidentima čini vlastitu kategoriju s zahtjevima za detekciju, odgovor i evaluaciju. Zakon o kibernetskoj sigurnosti usklađuje ovu obvezu s hrvatskim pravom i stupa na snagu prema očekivanjima 15. kolovoza 2026.; do tada je usklađenost s direktivom samom osnova pri opravdavanju odgovora.